Istorija vegetarijanstva kao poseban način jela

Pripadnici vegetarijanstva smatraju svoj sistem, skoro jedini način da žive dugo i bez bolesti. Ispostavilo se da ništa drugo ne treba izmišljati? Istorija nastanka vegetarijanstva kao posebnog načina jesti je tema članka.

Riječ "vegetarijanstvo" može se šaliti kao "biljka" (od engleskog povrća ili latinskog "vesela, zdrava, cjelina"). U okviru ovog sistema hrane postoji nekoliko pravaca, od kojih svaka ima svoje karakteristike. U Evropi, za razliku od Azije, gde je ovaj dijetetski metod poznat od nekih vremena, vegetarijanstvo se pojavilo tek početkom XIX veka. Revolucionarni sistem hrane je zainteresovan za Evropljane i počeo je da osvaja nove pristalice. 1908. godine, Međunarodna vegetarijanska unija je čak stvorena. Danas je u svetu broj onih koji su isključeni iz svoje hrane iz životinjskog porijekla procijenjeni u milionima. Koja je tajna popularnosti "ljubavi povrća"?

Pustite me da odem na Himalaji!

Živi drevno pleme koje jede samo biljnu hranu. Stanovnici se kopaju u planinskim rekama tokom cele godine, odlikuju se odličnim zdravljem i dugovječnošću (110-120 godina), a predstavnici oba pola zadržavaju svoju budnost i fizičku aktivnost dugo vremena, a žene rađaju djecu starosti 50 godina. U ljeto su se hranili onim što raste na svojoj zemlji, a povrće i voće su jerove. U zimu, ishrana planinara sastoji se od suvih kajsija, žitarica zrna i ovčjeg sira. Postoji period u životu plemena kada su prošlogodišnje rezerve već završene, a nove nisu još sazrele - traje više od dva mjeseca. U ovo doba, lokalno stanovništvo živi polubradjeno, konzumira jednom dnevno piće od sušenih kajsija. Malo je vjerovatno da stanovnici civilizovanih zemalja izgleda prihvataju tradiciju Himalaja, čak i ako im obećava dugovečnost i zdravlje - suviše su teške. Ali šta nas sprečava da zadužimo najvrednije? Zbog ovoga, nije neophodno ići na Himaleje!

U potrazi za balansom

Vegetarijanstvo ne podrazumeva totalno gladovanje i odbacivanje neophodnih komponenti ishrane - proteina, masti i ugljenih hidrata. Upotreba raznih povrća, voća i oraha u hrani omogućava "povrće" da pronađe razumnu ravnotežu. Proteini snabdijevaju orahe i mahune za vegetarijansku ishranu; ugljeni hidrati, vitamini i elementi u tragovima su bogati povrćem, voća, biljaka i žitarica; esencijalna mast tela uključuje biljna ulja (masline, suncokret, laneno seme, konoplja, senf, kukuruz, orah, badem, pamuk, itd.). Meni klasičnog vegetarijanskog izgleda ovako: salate od povrća sirovog tvrdog drveta i korenskih useva (25%), svježeg ili namaknutog suvog voća (25%), zelenog i korijenskog povrća kuvanog u vatri (25%), oraha, vina, mliječnih proizvoda i takođe sve vrste žitarica i proizvoda od hleba, šećer (10%); maslac, margarin, biljne masti (5%). Izuzete su ukusi i ukusne vegetarijanske kuhinje.

Za i protiv

1989. godine stručnjaci SZO-a prepoznali su vegetarijansku ishranu kao adekvatnu, mada su godinu dana kasnije rezultati novih studija bili prečišćeni: ishrana savremenog čoveka mora nužno sadržavati protein životinjskog porekla, a ne manje od 30% ukupnog proteina. Pored toga, produžena upotreba ortodoksnog vegetarijanstva tokom vremena dovodi do oštrog deficita gvožđa, cinka, kalcijuma, vitamina A, grupe B. D, kao i esencijalnih aminokiselina, jer su u supstancama u povrću te supstance prisutne u malim količinama ili uopšte nisu prisutne. Isključivanje iz ishrane proizvoda životinjskog porijekla zasniva se na razvoju dysbiosis, hypovitaminosis i deficijencije proteina. Strogi vegetarijanizam se ne preporučuje djeci, adolescentima, trudnicama, majkama dojilja, kao i sportašima i ženama tokom menopauze (povećava se rizik od osteoporoze). Vegetarijanstvo se može pokazati u brojnim bolestima (u obliku dana postivanja ili kratkih kurseva): hipertenzija, ateroskleroza, protin, gojaznost, urolitijaza sa uratarijom, pijelonefritis, hronična bubrežna insuficijencija, akutni hepatitis ili ciroza (samo biljni proizvodi sa minimalnom količinom proteina i masti). Uz pomoć vegetarijanske ishrane ne možete se samo osloboditi viška težine, već i poboljšati metabolizam, normalizovati varenje, a također očistiti telo toksina.

Nedvosmislene prednosti

Možda ste primetili da uz ovu ili onu bolest gubite apetit: telo štedi energiju, tako da je dovoljno da se bori protiv ove bolesti i da ga troši na preradu teške hrane jer je isuviše rasipano. Oporavak, u početku, slobodno apsorbujes narandže i jabuke, sve vrste povrća i salata, ali želja za jedenjem sjeme ili sendviča sa kobasicom dolazi tek nakon nekog vremena. I ništa ne iznenađuje: metabolizam usporava tokom vaše bolesti, a vaš probavni trakt je mnogo lakši za varenje voća i povrća, sokova i žitarica. Pored toga, sveže povrće (posebno kupus i šargarepa) su korisne ne samo kao izvor vitamina i korisnih mikroelemenata. Oni vole metlu "pomiješati" ostatke neprilagođene hrane iz creva, osloboditi ga od toksina i toksina. Ako se na osnovu vaše profesije ne pomerate mnogo tokom dana, potrebna vam je biljna dijeta. S vremena na vrijeme, obavezno obaviti istovar dana bez hrane za životinje, piti sveže stisnute povrće i voćne sokove. I osetićete kako se varenje poboljšava. Ako ne nameravate postati "čisti povrće", uzmite sebi korisno pravilo: kombinujte meso i ribu ne sa uobičajenim pirejem ili testeninom, već sa povrćem od paprike, salate i drugih "povrća" jela. Tako će večera biti mnogo bolje apsorbovana i neće se osećati težina u stomaku, kao i letargija i frustracija nakon jedenja.

Stvari koje treba zapamtiti

Jer sva korisnost vegetarijanstva ima brojne nedostatke, koje morate zapamtiti. Tako je, uz pomoć biljne hrane, gotovo nemoguće dopuniti tijelo gvožđem (neophodno za hematopoezu), vitamin B12 (aktivira djeljenje ćelija, odgovoran je za obnovu kože i stabilno funkcionisanje nervnog sistema). Stoga, u slučaju anemije, trudnoće i laktacije, vegetarijanstvo se ne preporučuje, niti je to intenzivno fizički napor (potreban je protein za strukturu ćelija, a mišići potrebni za brz oporavak). Ozbiljna kontraindikacija na "povrće" je kolitis (zbog zapaljenog creva sluzokože, biljna hrana je loše probijena, što uzrokuje fermentaciju i nadimost), pankreasnih bolesti (vegetarijanska hrana može izazvati dijareju). Takođe moramo uzeti u obzir specifičnosti naše klimatske zone: u hladnoj sezoni potrebna je dodatna energija kako bi se održala temperatura tela, koja, zauvek, ne može da obezbedi biljka. Kada planirate prelazak na novi sistem hrane, obavezno se obratite lekaru. Izbor ovih ili drugih proizvoda može uzeti u obzir samo stanje zdravlja, starost, način života.