Muzička terapija kao neka vrsta umetničke terapije

Postoji nekoliko oblasti uticaja muzičke terapije. Muzička terapija kao neka vrsta umetničke terapije. Uz podršku fiziološke komponente, svaka muzika sadrži ritam. Biološki ritmovi regulišu određene zone mozga. To jest, muzički ritmovi samo djeluju na ovim područjima mozga. Shodno tome, oni nas aktiviraju ili sinhronizuju. Na primer, pod energičnom muzikom, aktivnije se krećemo. Za fitnes sobu, takva muzika će biti vrlo pogodna. Ali na umetničkoj izložbi, na kojoj pažljivo i polako gledate slike, ili u restoranu, glatka, opuštajuća muzika će odgovarati. Pošto naše telo radi u režimu čitanja ritmova i prilagođavanju ritmičkoj organizaciji.

Metafora
Mehanizmi delovanja muzičke terapije podeljeni su na fiziološke i psihološke. U prvom slučaju aktivira se aktivnost mozga, efekat na strukture mozga. A u drugom slučaju to je metafora. Ova muzika znači nešto osobi i izaziva određene emocije.

Muzička terapija može biti vrsta umetničke terapije . Takođe može biti aktivna i pasivna. Ako je ovo pasivna terapija, onda govorimo o slušanju muzike. Ako ste aktivni, vi ste uključeni u pisanje muzike. Muzička terapija ne podrazumijeva potpuno stvaranje posla. To može biti neki od njegovih dodatnih aktivnosti.
Da li muzička terapija ima određene indikacije i kontraindikacije? Što se tiče kontraindikacija, sve dok se ne pronađu. I naučnici koji su kategorički protiv muzičke terapije, kao takav, ne. "Za" su istraživači, bazirani na podacima fiziologije, neuropsihologije, aktivirajućeg efekta ritma. Na kraju krajeva, rad našeg tela je u skladu sa bioritmima. Što se tiče objektivnog iskaza, teško je govoriti o njima. Trenutno su u toku studije. Na primjer, ruski naučnici proučavaju terapeutski efekat muzičke terapije u obnavljanju aktivnosti mozga i psihološkom udobju nakon moždanog udara. Zapadni specijalisti sprovode istraživanja u oblasti neuroza.

Muzička terapija veoma dobro pomaže deci sa autizmom. Ova deca nemaju apsolutno nikakav interes za svet oko sebe, stalno su uronjena u sebe. Ne ulaze u kontakt ne samo sa strancima, već sa svojim roditeljima. Za decu sa autizmom pogodna su sredstva koja izazivaju emocije i rade sa nivoom prihvatanja informacija. Oni imaju veliku poteškoću u procesiranju informacija, u malom obimu informacija dobijenih spolja. Za takvu decu, osoba je jednostavno traumatična veza.
Ali konji, delfini i muzika, ne povređuju dijete puno. Muzička terapija ima veoma dobar efekat na izazivanje kontakta sa osobom. Šta ova djeca treba? Da je dete uključeno u interakciju s drugima. Ovde, muzička terapija radi veoma dobro. Dete počinje da percipira osobu ne kao predmet, već kao predmet. I muzička terapija je pogodna za decu bilo koje dobi. Muzička terapija može pratiti i druge oblike terapijskih akcija. Na primer, porodična terapija. Supružnici treba da pronađu jedan deo muzike koji će se obraćati obojici. U ovom slučaju, muzička terapija je vežba u organizovanju zajedničkih aktivnosti. Ovo će biti jedna od metoda psihoterapije. A ukoliko je reč o muzičkoj terapiji, onda uzimate određenu muziku.

A ako je ovo trening , muzika neće biti potpuno opuštajuća akcija. Očekivani terapeutski efekti se neće pojaviti odmah. Istovremeno, čak i ako osoba nikada nije čula klasičnu muziku, on ima priliku da je sluša, opusti se. Počinje da je tretira drugačije. Kao, na primer, to se dešava sa stereotipima. Uvek ste verovali da vam crvena boja uopšte ne odgovara i da nosite sivo ili tamno plavo odelo. Zatim su stavili crvenu haljinu, pogledali sebe u ogledalo i puno voleli.
Na sjednici muzičke terapije postojao je takav slučaj. Na lekciji svi su slušali zvukove prirode, negde u daljini su čuli kriki galebova. Sve je u redu, ali jedan čovek skoro pišti svojim zubima. Onda se ispostavilo da je pre nekoliko godina živio u primorskom gradu, nije imao svoju garažu, a auto je stajao na ulici. A tu je i more, galebovi. Posle "rada" tih galebova, čovjek je svakodnevno oprao automobil. A za njega slušanje zvukova prirode nije bio opuštajući trenutak. Kada je čovjek čuo zvuk mora i krik galebova, onda nije imao mnogo srećnih udruženja.

Koje melodije mogu preporučiti svima? Na primer, iz klasične muzike to mogu biti Mocartovi radovi. Inače, istraživači kažu da 10 minuta slušanja ove muzike povećava sve performanse mozga. Možete takođe preporučiti Čajkovski, Šopen. Postoji više muzičkih dela koji deluju na određeni način. Zapravo, serija je prilično proizvoljna. A ipak vrijedi uzeti za uslugu.