Hrana koja pomaže u borbi protiv slobodnih radikala
Nedavno su otkrivene supstance odgovorne za starenje. Reč je o slobodnim radikalima, odnosno o slobodnim elektronima, koji imaju jedinstveni cilj - da pronađu nedostajući elektron.
Kada slobodni radikali pronađu odgovarajući elektron, počinje reakcija u našem telu, što dovodi do uništenja ćelije u kojoj se pojavio ovaj "susret". Dakle, starenje nije ništa drugo do smrt ćelija, pa ako pustimo slobodne radikale "ispunjavaju njihovu volju", onda, ubrzavaju starenje tela.
Faktori kao što su stres, zagađenje životne sredine ili ekstremni zamor, pogoršavaju efekte slobodnih radikala. Štaviše, venska insuficijencija je opasna jer se slobodni radikali veoma brzo pojavljuju u problematičnim oblastima tela, au našem slučaju, koristeći slabost venskog sistema, napadaju zidove posuda.
Da biste spriječili štetne efekte slobodnih radikala, morate uključiti u hranu za hranu koja sadrži veliki broj antioksidanata. Posljednja je ogromna varijanta: to su fito-ccidi - supstance koje daju luku specifičan ukus i ukus; katehini pronađeni u zelenom čaju; cink, bakar, sumpor i drugi minerali prisutni u velikim količinama u mnogim prehrambenim proizvodima; leukoplasti, zbog kojih paradajz ima crvenu boju itd. Veoma je važno da je vaš meni takođe bogat hranom navedenom u nastavku. Takođe sadrže antioksidante, bez kojih će naše telo biti nenaoružano u borbi protiv starenja ćelija i slabosti zidova krvnih sudova.
- Cela zrna, suho voće, bademi, lešnik, kalčki od žitarica, žumanca, zelenilo itd. Ova hrana sadrži veliki broj vitamina E, što je najvažnije u borbi protiv slobodnih radikala.
- Mlečni proizvodi, meso, jaja i jetra, bogati vitaminom A.
- Pomorandže, limun, mandarine, kivi, crveni ribizli, ananas, kupina, paradajz, itd. Svi oni su važni izvori vitamina C.
- Sve voće i povrće koje imaju visok procenat sadržaja beta-karotena i karotenoida, prekursora vitamina A.
Voće i povrće koje promovišu jačanje vaskularnog kolagena
Voće i povrće treba da budu značajan deo bilo koje dijete, naročito ako pate od venske insuficijencije, jer su bogati flavonoidima. Bez sumnje, flavonoidi su veoma važni hranjivi sastojci neophodni za jačanje krvnih sudova.
To su fenolna jedinjenja, komponente neenergetskog dijela ljudske ishrane. Njihov značaj za venski sistem leži u tome što pomažu vitaminu C da ostvari zaštitu u krvnim sudovima.
Vitamin C je neophodan za regeneraciju kolagena trećeg tipa - supstanca koja čini 50% tkiva vena.
Flavonoidi imaju još jednu pozitivnu osobinu: zbog svog antioksidativnog efekta doprinose dobrom stanju crvenih krvnih zrnaca. Na primjer, ako je unos flavonoida bio nedovoljan, crvene krvne ćelije postale su čvrste, što bi ometalo cirkulaciju krvi.
U mnogim hranama trenutno se nalazi oko 5000 različitih vrsta flavonoida, uprkos činjenici da se uglavnom nalaze u voća i povrća.
Flavonoidi su bogati:
- Voće: jabuke, kruške.
- Povrće: kupus, celera, crni luk, zelena salata, brokoli.
- Pasulj: pasulj, soja.
- Začini: ruzmarin, žalfija, kurkuma, đumbir.
- Piće: čaj (međutim, žene, naročito trudne žene, ne bi trebalo da ga zloupotrebljavaju, jer odlaže apsorpciju gvožđa), crveno vino (ne više od čaše dnevno, više uzrokuje prekomerno širenje vena).
Masno nezasićene kiseline
Da bi se vene održale u zdravom stanju, odnosno elastičnom i bez depozita holesterola, potrebno je konzumirati hranu bogata masnim nezasićenim kiselinama. Ovi drugi sadrže veoma važne molekule omega-3 i omega-9, o čemu ste, najverovatnije, već čuli.
Kada se koriste polinezasićene kiseline, za razliku od zasićenih masnih kiselina, holesterol se ne odlaže na zidove vena. Ove kiseline se nazivaju i "bazne masne kiseline", jer ih tijelo ne proizvodi. Stoga, moramo konzumirati hranu koju sadrže.
Brojne naučne studije pokazale su korisne efekte masnih kiselina. Na primjer, utvrđeno je da u područjima gdje se javlja više hrane bogata masnim kiselinama, rizik od kardiovaskularnih bolesti i arterioskleroze je mnogo manji.
Evo neke hrane koja sadrži nezasićene masne kiseline:
- Masne ribe - losos, tunjevina, skuša, sardine i sardinela. Oni su veoma bogati omega-3.
- Biljna ulja - ulje od oraha, masline, uljana repica, suncokretovo ulje. Vrlo je važno da ih uvek jedeš.
- Mnogi ljudi koji prate dijetu za gubitak težine, isključuju ova ulja iz svoje dijete. To se u svakom slučaju ne može učiniti, jer sadrže hranljive sastojke potrebne za normalan rad našeg tela. Ova hrana je bogata omega-9.
- Sušeno voće - bademi, orasi, seme bundeva, kikiriki. Odlikuje ih visokim sadržajem omega-9.
Zastoj tečnosti otežava simptome komplikacija uzrokovanih venskom insuficijencijom, jer doprinosi još više oticanju nogu.
Zbog toga je neophodno u svom meniju uključiti hranu koja ima diuretički efekat, odnosno one koji pomažu u uklanjanju viška vode koja je zarobljena tkivima. To su:
- Voće: grožđe, kruške, loquat, dinja, lubenica, breskva, jabuka.
- Povrće: artičoke, celera, patlidžan, karfiol, praziluk, šparoge, beli luk i luk.
- Voda obogaćena kalijumom.
Oligoterapija: Minerali kao važan dodatak ishrani
Možda ste već shvatili da govorimo o određenim mineralima i metalima koji pomažu u suočavanju sa zdravstvenim problemima.
Zaista, oligoterapija je naziv metode lečenja sa mikroelementima, to jest minerala i metala, koji se nalaze u našem telu u veoma malim količinama i učestvuju u brojnim i važnim biološkim procesima.
Na primer, ove supstance su veoma važne za popravku tkiva i jačanje imunološkog sistema.
Ako bolujete od venske insuficijencije i doživljavate stresne efekte, trebate dopuniti svoju dijetu uzimanjem lijekova koji sadrže elemente u tragovima. Obično se izdaju u obliku ampula i prodaju se u apotekama ili drugim specijalizovanim prodavnicama. Sadržaj ovih ampula mora se uzimati 15 minuta pre obroka ili 2 sata nakon jela.
Preporučuje se da drži lek nekoliko minuta u usta, tako da suzbijanje sublingualnih živčnih ćelija apsorbuje deo tečnosti pre nego što doza dođe do tela u potpunosti.
- Mangan: pored jačanja imunološkog sistema, veoma je važna supstanca za dobro koagulaciju krvi. Pored toga, mineral je neophodan za asimilaciju vitamina E, što je od velikog značaja u borbi protiv slobodnih radikala, koji napadaju zidove krvnih sudova. Mangan se uglavnom nalazi u soju, kestenima, crvenoj ribizli, đumbiru i žitaricama.
- Kobalt: konstantan "partner" mangana. Kombinacija delovanja oba minerala veoma je važna za ublažavanje osećaja težine koja uzrokuje sindrom umorne nogu, kao i za zaustavljanje širenja vena. Hrana bogata kobaltom su gljivice, đurđevak, luk i kupus.
- Jod: nedostatak joda uzrokuje usporavanje cirkulacije krvi. U slučaju nedostatka, savetuje se da uključe plodove mora i alge bogate jodom, mineralom koji stimuliše štitnu žlezdu, u ishrani.
Budite zdravi!