Vitamini za poboljšanje pamćenja

Ne postoji magični vitamin koji može poboljšati memoriju, mada mnoge farmaceutske kompanije tvrde da su već stvorile formulu koja može pomoći ljudima da poboljšaju memoriju. Ali to nije tačno, iako ove kompanije pokušavaju da naprave magičnu pilulu, nemaju ga. A ako jednog dana pronađu vitamin ili lek koji će poboljšati uspomenu, potrebno je ispitati godine pre nego što bilo kakvo dostignuće bude dostupno javnosti.

Vitamini koji su potrebni za poboljšanje pamćenja

Vitamini u razvoju ćelija mozga igraju veliku ulogu. Najvažniji vitamini za pamćenje su vitamini B, uključujući vitamine C i E, folnu kiselinu i tiamin, jer telo ih ne može proizvesti. Možemo ih dobiti od onih namirnica koje jedemo.

B grupa vitamina za pamćenje

Vitamin B1 (tiamin)

Telu treba dan u 2,5 mg tiamina. Kada proizvodi toplotno tretirani na temperaturama iznad 120 stepeni, vitamin B1 je potpuno uništen. Vitamin B1 se nalazi u luk, peršun, beli luk, živina, svinjetina, jaja, mleko, orasi. Takođe se nalazi u zrnastoj zrna pšenice, grubih zrna, krompira, graška, soje.

Vitamin B2 (riboflavin)

Potreba za ovim vitaminom je 3 mg. U poređenju sa vitaminom B1, vitamin B2 je više termički stabilan. Vitamin B2 se nalazi u jetri, bubrezima, šampinjonima, živini, mesu, jajima, morskoj buči, kupusu i spanaću. I takođe u paradajzima, mravu, luku, peršunu, mleku, suvim plodovima, orašastima, soji i pšeničnom klikom.

Vitamin B3 (pantotenska kiselina)

Dnevni zahtev za takav vitamin je 10 mg. Ovaj vitamin je bogat hranom, a nedostatak tela u ovom vitaminu je retkost. Ali nedostatak ovog vitamina dovodi do oštrog pogoršanja sećanja, vrtoglavice i brzog zamora. Sadrže kavijar, jetre, žumance, kikiriki, mahunarke, krompir, paradajz. I takođe u karfiolu, zeleno lisnato povrće, kvasac, mekinje i grubi proizvodi.

Vitamin B6 (piridoksin)

Telu treba vitamin B6 2 mg. Nedostatak takvog vitamina dovodi do grčeva u mišićima, nesanice, depresije, oštećenja memorije. Sadržaće se u luku, jetri, morskoj i rečnoj ribi, žumancima, grizu, mlijeku, pšeničnom zrnu i kvascu.

Vitamin B9 (folna kiselina)

Dnevni zahtev do 100 mg. Nedostatak folne kiseline dovodi do činjenice da telu nedostaju enzimi koji su potrebni za pamćenje, a sa teškom avitaminozom se razvija anemija. Sadržaj u pekarskim proizvodima od raži i pšenice, šargarepa, paradajza, kupusa, spanaća, u povrću salata. I takođe u fermentisanim mlečnim proizvodima, mleku, jetri, bubrezima, govedinu, kvascu.

Vitamin B12 (cijanokobalamin)

Dnevna potreba za to je 5 mg. Nedostatak ovog vitamina dovodi do brzog intelektualnog zamora, opšte slabosti, ozbiljnog oštećenja u memoriji, u ekstremnim slučajevima na malignu anemiju.

Vitamini treba uzimati nakon konsultacije sa lekarom. Za siguran način poboljšanja memorije, morate jesti prirodnu hranu u neprerađenom stanju. Ako su to pakirani proizvodi, a zatim pročitajte etikete, njihov rok trajanja i sastav, često se ispostavlja da se tamo konzervativci jednostavno dodaju.

U ovom slučaju postoji empirijsko pravilo: ako pliva u okeanu, raste na drvetu, u tlu, bolje je jesti taj proizvod nego pakirana hrana, koja je takođe hemijski tretirana.

Jedite uravnoteženu ishranu, uključujući seme i jezgre, cela zrna, povrće i voće u svežem obliku. Dodajte mlečne proizvode, umerenu količinu mesa i ribe za ishranu, a vi ćete dobiti sve vitamine koji vam treba mozak kako bi pravilno funkcionisao.