Pripremite sani od leta: šta će biti zima 2015-2016?

Prognoza zime 💡💡💡 u narednoj godini je već interesantna za mnoge građane Rusije i Ukrajine, jer zavisi od toliko stvari - ostanite u zemlji ili ostavite hladno na topla mesta, kupite novi zagrejani krzneni kaput ili možete i dalje biti kao stari? o tome koliko će hladnoća biti zima, zavisi od toga da li je potrebna dodatna zaštita za baštenske biljke, instaliranje ili poboljšanje izolacije kuće i još mnogo toga.

Oblačimo se toplije: prehlada će doći

Šta će biti zima 2015-2016? Prema vodećim meteorološkima zemlje, očekuje se da će zima za naredni 2016. godinu biti najhladnija u poslednjoj deceniji. Ne možete čak ni računati na nepravilno zagrevanje koje nam je vremena koristilo da nas zadavimo. U Moskvi i širom Rusije doći će do ozbiljne zime.

Prema prognozama Hidrometeorološkog centra, najniža temperatura se očekuje u periodu januar-februar, nakon čega će zagrevanje vrlo polako doći. Proljeće planira da bude prilično kasno. Takvo vreme može negativno uticati na žetvu zimskih useva. U Ukrajini je prošle godine bila prilično topla, koja je igrala u ruke poljoprivrede, ali ovaj put će se situacija dramatično promeniti.

Klimatske promene će osećati čak i stanovnici Moskve i kulturni prestonice zemlje - Peter, kao iu 2015. godini, hladnoće će pogoditi sve gradove. Postoje jaki snijegovi, udari ujutru, led, tako da danas treba voditi računa o izolaciji stanova i njihovoj sopstvenoj sigurnosti.

Znaci globalnog zagrevanja: koja će biti zima 2015-2016

Japanski naučnici su sproveli studiju koja je pokazala da će 2015. godine na Severnom polu postati kritična temperatura, zbog čega možemo očekivati ​​novi tok prirodnih katastrofa. Neki od njih već uzrokuju naučnike širom svijeta da zvuku alarm - porast snežnog pokrivača u Sibiru, neobično vrijeme u Ukrajini, sumnjiva hladna atmosfera na Krimu i na obali Sočija, uragani u SAD itd.

Šta će biti zima u periodu 2015-2016, i koliko će padati termometri? Ne tako davno, američki predsednik je najavio planove za smanjenje emisije ugljen-dioksida u atmosferu od strane biljaka i industrija, jer stvaraju efekat staklene bašte i izazivaju globalne klimatske promjene. Neke evropske zemlje već dugo počele da sprovode slične projekte, ali da bi postigli pozitivan rezultat, neophodan je zajednički rad svih većih država.